Sunday, October 15, 2006

Velika Remeta - Grgeteg - Krušedol



Truckasmo se starim drumom kroz drvorede prema Novom Sadu. Zemun, Batajnica, Banovci. Nismo svraćali do majstora Gorana. Još nije počeo dolazati na Slave, ni djeci na rođendane, pa neka Yuga još par godina.
Nastavljamo: Stara i Nova Pazova, Inđija, Irig. Tu stadosmo. Uzesemo kilo i po grožđa, belega, da se nađe ako zalutamo u fruškogorskim brežuljcima.


Putokazi pokazuju prema manastirima Velika Remeta, Grgeteg, Krušedol. Tri do pet kilometara.



Krenusmo prema Velikoj Remeti. Predanje kaže da ga je osnovao sremski kralj Dragutin na početku 14. vijeka. Bakrorez Sveti Dimitrije radio je poznati srpski bakrorezac Zaharije Orfelin, a u ulici tog naziva je i Slavica stanovala. U ovom manastiru je 1721. godine monah Jerotej Rašanin opisao put u Jerusalim i tako dao prvi putopis naše novije književnosti.

Ljepota manastira i okolne prirode, česma na izvoru, šume, brežuljci, voćnjaci i velik stabla oraha. Prazan potok, ali dubok, pčelinjak u groblju. Unutar manastira vidjesmo dosta kašeta sa orasima koji su se sušili. Sestrična od komšiničine prijateljice, Ceca, koja se inače po prvi put pojavljuje u ovim pričama, neće da uzme jednu veliku panjinu za dvorišta. Ima neka 'staza zdravlja' ide od Stražilova. Treba to jednom istražiti.



Pođosmo kroz šumarak i brežuljak prema Manastiru Grgeteg. Dvadeset minuta hodanja puteljcima, vinogradima, vikend kuće naokolo. Medvjedi prikupljaju poslednje zalihe sala, a ja akumiram kretanje u onim mišićnim grudvicama što razgrađuju mliječnu kiselinu. Napravismo pauzu kao da smo radili u polju pa nam neko donio užinu. Pitomi, osunčani brežuljci, nespojivo sa jutarnjom hladnoćom i vjetrinom u Beogradu.

Manastir Grgeteg. Osnovao je ga je Vuk Grgurević, zvani Zmaj Ognjeni. Ikonostas oslikao Uroš Predić 1901. godine. Pjer Križanić oslikao ikone, a mermer stigao iz Istre. Petljali su tu austro-ugari. Impresivan manastir, jedan potok prolazi tuda. Ambijent uobičajen, ogromno dvorište, pitomi brežuljci, drveće, livade, vinogradi ...

Manastiri na Fruškoj Gori nastali su u tzv. predturskom periodu posle pada Srbije 1459. a prije osvajanje Srema od strane Turaka 1521. godine.




Svuda putokazi za Krušedol, gore, dole, desno ... 4 kilometra do manastira. Krenusmo stazom. Stižemo. Manastir Krušedol je zadužbina despota Đorđa Brankovića. Izgrađen je 1516. godine i nekoliko puta rušen i obnavljan. I pored obnova zadržan je stil stare srednjovjekovne sprske umjetnosti i arhitekture. Tu su grobovi mnogih znamenitih Srba. Brankovića, Čarnojevića, Obrenovića

Eto, to je to. U sedla i pravac kući.


http://www.psdzeleznicarns.org.yu/frmanastiri/fruskogorski_manastiri.htm

2 comments:

Milutin said...

Za ovo se nadam da nisi prepisivao, nego samo koristio literaturu, kao za seminarski rad na faksu. Popravljas se, pod uslovom da si sam pisao, a jesi.

Slavko said...

Imam spor internet kod kuće, pa tek posle nađoh ovaj link.